Dragulj vedske književnosti i bezvremenske duhovne mudrosti
A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Bhagavad-gita je poznata u cijelom svijetu kao dragulj indijske duhovne mudrosti i doista, nijedno se djelo ne može usporediti s Bhagavad-gitom po razotkrivenom znanju o prirodi čovjeka, svijeta koji ga okružuje i njegova odnosa s Bogom.
Iako naširoko predstavljan, tiskan i čitan kao odvojen tekst, Bhagavad Gita se izvorno pojavljuje kao epizoda u šestoj knjizi Mahabharate (Bhisma-parva, poglavlje 23-40). Sastoji se od 700 strofa u 18 poglavlja i često ju se naziva „Gitopanishad“, zbog toga što naslijeđuje stil i filozofske zaključke Upanišada.
Dubina i mudrost Bhagavad Gite, nadahnula je mnoge komentatore da je predstave na svoj način. Kaže se da je Bhagavad Gita najviše komentirani religijski spis u povijesti čovječanstva. U Indiji, gotovo je svaki veći učitelj, od pradavnih vremena, napisao svoj komentar na Bhagavad Gitu. U 7. i 8. stoljeću, učitelji impersonalističkih škola, kao što su Bhaskara i Shankara, napisali su komentare koji se smatraju klasicima, iako su takva djela manjkava u odnosu na personalističke uvide Vaišnava. Nakon što ju je po prvi put na engleski preveo Charles Wilkins 1785.-te godine, njena je popularnost rapidno rasla izvan Indije.
Gita znači pjesma, a bhagavad se odnosi na „Boga, onaj koji posjeduje (vat) sva obilja (bhaga).“ Bhagavad Gita je tako „Pjesma onoga koji posjeduje sva obilja“; ona utjelovljuje učenja Boga Krišne.
Bhagavad-gita je zapisana u obliku dijaloga i sastoji se od 700 stihova u kojima se vodi razgovor između Gospodina Krišne i junaka Arjune o važnim pitanjima života, smrti, prirode, ljubavi i dužnosti.
Nijedna metafizička rasprava nema mjesto radnje toliko intrigantno – bojno polje. Kada je Arjuna želio mir, zašto ga je Gospodin Krišna, Božanska Osoba u igri ljudskoga bića, filozofskim poukama potaknuo na borbu? Zašto je Krišna za Arjunino prosvjetljenje odabrao baš bojno polje?
Iako su Arjunini neprijatelji na bojnom polju, Kaurave, bili njegovi rođaci, svojim su zlim postupcima poremetili zakon i red koji su esencijalni da bi ljudska bića mogla prakticirati duhovnost i dostići ljubav prema Bogu. Tako je Arjunina dužnost prema Bogu (a i prema svijetu) bila da poput kirurga liši Kaurave njihovih zlom zagađenih tijela i položaja, kako bi se uspostavio društveni poredak koji će dovesti do trajnoga mira.
Ova scena, osim što je povijesna zbilja, ima i svoje dublje značenje. Ona ukazuje na jedan dublji konflikt, koji je sukob u našoj vlastitoj svijesti. Unutar svake ljudske psihe nalazi se niža priroda – predstavljena Kauravama, i viša priroda – predstavljena Arjunom i njegovom braćom. Bitka na Kurukshetri stoga predstavlja borbu između vrlina i mana u našim srcima. Kriza kroz koju prolazi Arjuna simbolizira našu osobnu zbunjenost oko ispravnog i pogrešnog puta u trenucima kada smo suočeni s nepremostivo zapetljanim teškim situacijama.
Krišnina instrukcija nam osvjetljava put vrhunske moralnosti i ispravnosti, koji se temelji na nesebičnoj božanskoj devociji. Arjunina konačna pobjeda nakon prosvjetljenja predstavlja moć božanske mudrosti Gite da nas osposobi da u konačnici trijumfiramo nad našom nižom prirodom i dostignemo unutrašnje ispunjenje u ovom životu i vječno radosni život nakon toga.
Na bojnom polju Krišna otkriva znanje o samospoznaji, istinsku prirodu čovjeka i svijeta koji ga okružuje i govori o vječnom odnosu duše s Bogom.
Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
Čitajući ovu veličanstvenu knjigu saznat ćete zašto su je mnogi veliki ljudi toliko cijenili.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Schopenhauer: “Ovo je najpoučnije djelo i najuzvišenije književno djelo na svijetu.” J.W. von Göethe: “To je knjiga koja me je u cijelom mom životu najviše prosvijetlila.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest – kako je Bog stvorio svemir? Sve ostalo, suvišno je.”
Herman Hesse: ”Ova predivna objava, ova životna mudrost, ova filozofija koja je procvjetala u religiju, ono je za čime tragamo i što nam je potrebno.”
Prijevod i komentari: A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada
Format: 10,5×16,5x4cm
990 stranica
tvrdi uvez
